“Glupo” vs “pametno” vježbanje

piše: Jelena Pešut

Naravno da odmah znamo kako je pametno vježbanje pametnije od glupog. No, znamo li zašto?
Prvo ću objasniti što znači jedno, a što drugo. Ne koristim izraz „glupo“ kako bih nekoga uvrijedila, nego isključivo kako bih označila slabiju moždanu aktivnost nasuprot „pametnog“ koje označava jaču moždanu aktivnost, odnosno više razmišljanja tijekom vježbanja.

Vježbanje na spravama ne zahtjeva razmišljanje i povećanu moždanu aktivnost, bazira se isključivo na snazi i «pasivnom» aktiviranju mišića. No, naš organizam kao čuveni „škrtac“ nam u tome ne pomaže. Organizam se trudi sve optimizirati i pojednostaviti kako bi potrošnja energije bila što manja, dok je vježbaču cilj potrošiti što više energije (kalorija) tijekom i nakon vježbanja. Sada govorim o najvećem broju rekreativnih vježbača, ne o profesionalcima.

Znanost kaže kako je mozak, obzirom na svoju masu najveći potrošač energije u organizmu. Tako za šetnju normalnom brzinom u kojoj je veliki dio tijela uključen u tu aktivnost trošimo samo 4 kalorije po minuti. Mozak sam pri intenzivnijem razmišljanju troši 1.5 kaloriju po minuti.

Mi u Vježbaonici treniramo kroz programe koji od vježbača zahtjevaju jačanje dubinske muskulature za koje vježbač niti ne zna da postoji. Posljedica takvog vježbanja uočava se u kasnijem zamoru mišićnog tkiva pa tako vježbač prijavljuje «muskulfiber» dva dana kasnije. Razlog tomu je što do zamora dublje muskulature treba vremenski puno duže. Mišići se ovakvim treningom «resetiraju» i obnavljaju jer se na treningu od mišića traži da se kroz vježbu snaženja istovremeno i istežu.

Mozak vježbača aktiviramo tako što tijekom treninga vodimo vježbača da pravilno i svjesno izvodi vježbe i pri tome aktivira što više mišića koji trebaju biti aktivni za izvedbu pojedinog pokreta. Time izbjegavamo optimiziranje škrtog organizma pojednostavljivanjem pokreta, jer to vodi do neispravno izvedenih vježbi te u konačnici samoozlijeđivanja. Sekundarna dobrobit ovakvog načina vježbanja je i povećana moždana aktivnost.
Mozak mora obratiti pozornost da sve pokrete izvodimo kako treba, a za to je potreban fokus, dakle pametno vježbanje. Neurotransmiteri tada moraju slati puno više poruka u mišiće.
Dobrobiti ovoga načina vježbanja su ogromne. Povećana moždana aktivnost troši više kalorija, stvaraju se novi neuronski obrasci koji aktiviraju do tada neaktivne mišiće, tako i u običnim dnevnim aktivnostima naše tijelo koristi više mišića. Time ispravljamo posturu i prestajemo sami sebe ozlijeđivati nepravilnim držanjem. Nestaju bolovi izazvani nepravilnim držanjem.

Držite se uspravno, a time posredno dobijate na samopouzdanju. Jeste li ikada vidjeli nekoga tko ima samopouzdanja da se drži pogrbljeno? Izgledate mlađe i vitalnije. Ostale dobrobiti vam nećemo otkriti sada, dođite i otkrijte ih sami.

Vidmo se u Vježbaonici…
SPORTSKI POZDRAV!